Naslovna Materijali Progresivne leće Uredske leće Anti-refleksivni slojevi
Izdvojeno
Naslovna Zanimljivosti Najčešća očna stanja s kojima morate biti upoznati
  • Najčešća očna stanja s kojima morate biti upoznati

Najčešća očna stanja s kojima morate biti upoznati

Postoje očna stanja koja mogu utjecati na svakoga, kao što su refraktivne pogreške oka, digitalni zamor ili suhoća očiju, no s druge strane postoje i stanja koja mogu imati veći utjecaj na kvalitetu vašeg vida.

Najčešća očna stanja na koje trebate pripaziti su:

Refrakcijske pogreške

Kada zrake svjetlosti nisu ispravno fokusirane na mrežnici, nego iza mrežnice, izazivaju nejasan vid. Dioptrijske naočale su najjednostavnije ne-invazivno rješenje za korekciju refraktivnih grešaka, koje uključuju:

* Myopia (kratkovidnost), kada se svjetlosne zrake fokusiraju ispred mrežnice i predmeti u daljini su nejasni

* Hyperopia (dalekovidnost), kada se zrake svjetlosti fokusiraju iza mrežnice i predmeti u blizini su nejasni

* Astigmatizam, koji može rezultirati zamagljenim vidom jer rožnica nije savršeno oblikovana za usmjeravanje direktnog svjetla u oko

* Presbiopija , je također i dalekovidnost koja je izazvana izgubljenom elastičnošću očne leće izazvane starenjem

Suhe oči

Suhe oči su stanje koje nastaje zbog nedovoljno suza ili se kvaliteta suza promijenila pa prednja površina oka nije dovoljno ovlažena. Simptomi suhoće očiju su osjećaj grebanja ili teške vjeđe kao i osježaj stranog tijela u oku. Drugi simptomi uključuju i peckanje, epizode pretjeranog suzenja očiju, bol, osjetljivost na svjetlo, crvenilo očiju. Mnogi ljudi koji pate od suhoće očiju mogu osjetiti i promjene vida kao što je zamagljen vid ili promjenjiva oštrina vida.

Osobe sa simptomima suhoće očiju se trebaju konzultirati s oftalmologom kako bi vidjeli koji je uzrok i kako ga najbolje spriječiti.

Katarakta

Radi se o jednom od najčešćih očnih stanja. Klasificira se kao degenerativna bolest u kojoj se razvijaju zamagljeni dijelovi u leći i na kapsuli koja sprečava ulazak svjetlosti u stražnji dio oka (mrežnicu). To može dovesti do zamagljenog i nejasnog vida, naročito noću ili za jakog svjetla. Katarakta je obično povezana sa starijom dobi, no postoje i drugi faktori koji povećavaju rizik od razvoja ovih očnih stanja - pušenje, dijabetes, loša prehrana i preizloženost ultra-ljubičastim zrakama. Zdrav životni stil s raznovrsnom prehranom i korištenjem sunčanih naočala za zaštitu od UV zraka pomoći će u sprječavanju nastanka karakte, a ukoliko se razvije može se korigirati operacijom.

Daltonizam

Poteškoće s razlikovanjem određenih boja, najčešće zelenih i crvenih nijansi, no može biti i plava i zelena ili plava i žuta. Daltonizam je često nasljedan, no može biti i simptom očne bolesti kao što je galukom ili SMD (senilna makularna degeneracija). Nažalsot, ne postoji lijek za ovaj problem, no postoje korekcijske naočalne leće ili se osoba nauči živjeti s problemom neraspoznavanja pojedinih boja.

Digitalni zamor oka

Digitalni uređaji postaju prirodnim dijelom našeg svakodnevnog života i mogu dovesti do mnogih problema s vidom. Digitalni zamor oka je fizička neudobnost izazvana prolongiranim korištenjem digitalnih ekrana koja se javlja nakon dva ili više sati.*
Oči rade napornije i više se fokusiraju nego uobičajeno gledajući u ekrane. To može izazvati simptome kao što sz zamor oka, umor očiju, zamagljen, nejasan vid ili dvoslike ili suhoću očiju. Istraživanja pokazuju da dugotrajna izloženost plavom svjetlu koje emitiraju digitalni ekrani može biti štetna. Ovo stanje se jednostavno riješava nošenjem naočalnih leča s anti-refleksnim slojem koje odbija plavo svjetlo ili odmaranjem očiju.

Lijeno oko (ambliopija)

Ovo je stanje u kojem se vid nije dovoljno razvio u djetinjstvu zatp što oči i mozak ne surađuju dobro. Javlja se kada se vid u jednom oku ne razvije ispravno, izazivajući da se dijete oslanja na vid na boljem, jačem oku. Djeca se često ne žale na zamagljen vid na slabijem oku jer im se čini da je to normalno. Pomažu dioptrijske naočale i vježbe vida.

Osjetljivost na svjetlo (photophobia)

Intolerancija na svjetlo, obično jake izvore svjetlosti kao što su sunce, flourescentno svjetlo ili užareno svjetlo. Osjetljivost na svjetlo može izazvati neudobnost i potrebu za škiljenjem ili zatvaranjem očiju. Korištenjem bojanih naočalnih leća, sunčanih naočala, fotoosjetljivih ili polariziranih naočalnih leća može olakšati ovaj problem.

Škiljenje

Poznato i kao gledanje u križ ili strabizam, škiljenje je stanje gdje se oko fokusira u različitim smjerovima. Mozak stoga prima dvije slike, koje dovode do nejasnog vida ili dvoslika ili strabizma. Škiljenje se obično javlja prije 5 godine života, no može se javiti i kasnije, a obično se otkrije na oftalmološkom pregledu. Ukoliko se rano dijagnosticira, može se korigirati s dioptrijskim naočalama, vježbama očnih mišića, operativno ili kombinacijom pristupa.
Ne čekajte predugo na oftalmološki pregled ukoliko se susretnete s ovim stanjima. Većina ih se može otkriti i korigirati tijekom specijalističkog oftalmološkog pregleda.

Rezervirajte termin pregleda ukoliko se susretnete s bilo kojim od gore navedenih problema, a preventivno je potrebno učiniti oftalmološki pregled jednom u dvije godine.

*The Vision Council. Eye overexposed: The Digital Device Dilemma. 2016 Digital Eye Strain Report.

Naslovna Zanimljivosti Najčešća očna stanja s kojima morate biti upoznati

Scroll To Top