Naslovna Materijali Progresivne leće Uredske leće Anti-refleksivni slojevi
Izdvojeno
Naslovna Vodič za odabir naočalnih leća

Vodič za odabir naočalnih leća

OKO

Oko je organ mnogih životinja i čovjeka koji služi pretvaranju svjetlosti u živčane impulse. Ljudsko oko je parni organ koji djeluje slično fotoaparatima i kamerama: prozirni prednji dijelovi oka lome zrake svjetlosti projicirajući umanjenu i obrnutu sliku na fotosenzitivnu mrežnicu gdje se u specijaliziranim živčanim stanicama obavlja pretvorba u električne živčane impulse.

Oko je najvažnije ljudsko osjetilo jer njime primamo 90% svih informacija iz okoline. Omogućuje svjesnu percepciju svjetla, vid, koji, među inim, omogućava razlikovanje boja i percepciju dubine. Ljudsko oko ima vidni kut od 200° i može razlikovati 10 milijuna nijansi boja.

Svako oko pokreće po tri para očnih mišića: dva para ravnih, i jedan par kosih mišića. Očna jabučica je pokretljiva oko sve tri osi, poput kardanskog zgloba. Očna jabučica ima tri ovojnice. Vanjsku čine bjeličasto-poluprozirna bjeloočnica i prozirna rožnica. Bjeloočnica daje oku stanovitu čvrstoću i oblik. Na nju se pripajaju vanjski očni mišići (druga njihova hvatišta su na stijenkama očne šupljine: ravnih i donjeg kosog na vezivnom prstenu oko optičkog živca u vrhu očne šupljine, dok se gornji kosi mišić pripaja na gornju koštanu stijenku očne šupljine).

Dublje od bjeloočnice je srednja očna ovojnica ili uvea, koju čine žilnica, šarenica i cilijarno tijelo. Ona je prokrvljena mnogim krvnim žilama. Žilnica sadrži pigment koji sprečava prodiranje svjetlosti u očnu jabučicu na bilo kom mjestu osim zjenice.
Boja šarenice ovisi o količini pigmenta: što je više pigmenta, to je oko tamnije -najviše pigmenta sadrže tamnosmeđe šarenice, potom svijetlosmeđe, zelene, a najmanje-pigmenta imaju plave šarenice.
Albino ljudi u očima nemaju pigmenta i šarenice su im prozirne, pa nam se zbog odraza svjetlosti s krvnih žila šarenice, žilnice i mrežnice čini da su im šarenice sivkastoružičaste.

Unutarnji sloj očne jabučice čini mrežnica koja ima dva dijela: optički i slijepi. Mrežnica je poluprozirna membrana sastavljena od četrdesetak vrsta živčanih stanica. Dio mrežnice odgovoran za oštrinu vida je žuta pjega. Žuta pjega je središnji dio mrežnice gdje su živčane stanice najgušće raspoređene. Pored žute pjege nalazi se početak vidnog živca koji je neosjetljiv na svjetlo, pa se njegova projekcija u vidnom polju naziva slijepa pjega.

Sadržaj očne jabučice čine očna vodica, leća i staklasto tijelo.
*preuzeto s http://hr.wikipedia.org/wiki/Ljudsko_oko

Jeste li znali?
OČI su, nakon mozga, najsloženiji organ u našem tijelu.

OČI imaju više od dva milijuna dijelova.

OČI nam prosljeđuju 36.000 informacija svakih sat vremena.

OČI pod pravim uvjetima mogu opaziti plamen svijeće na udaljenosti od 14 milja.

OČI doprinose s 85% Vašem cjelokupnom znanju.

OČI mogu trenutno pokrenuti stotine mišića i organa u Vašem tijelu.

OČI tijekom jednog prosječnog životnog ciklusa mogu prenijeti 24 milijuna slika svijeta koji nas okružuje.

OČNI vanjski mišići koji pomiču oko najjači su mišići u ljudskom tijelu. Ako uzmemo u obzir njihov "rad" - 100 puta su jači nego što je njihova stvarna potreba.

OČI tj. očna jabučica ima cca 2,5 cm u presjeku. Prednji dio izložen prema van predstavlja samo jednu trećinu.

OČI su jedini organ u ljudskom tijelu koji radi sa 100% svojih mogućnosti bez odmora danju i noću.

OČI su vaše najdragocjenije osjetilo i zato ih čuvajte!

Refrakcijske greške su najčešće promjene koje se susreću u oftalmološkoj praksi. Naočale su tradicionalno pomagalo u rješavanju refrakcijskih anomalija osobito onima s visokom kratkovidnošću, dalekovidnošću ili astigmatizmom.

Jednojakosne leće

Većina ljudi koji trebaju korekciju vida za čitanje i međuprostor koriste jednojakosne naočalne leće koje služe samo za gledanje na blizu. Na srednjoj udaljenosti predmeti se vide zamagljeno tako da je pacijentov vid ograničen na 40 cm udaljenosti.

Najčešće se javljaju sljedeći problemi:

Kratkovidnost (myopia) - daleki predmeti su zamagljeni dok su bliži predmeti u fokusu; ispravlja se minus konkavnim lećama
Riječ myopia znači dvije stvari: kratki vid i mišju rupicu, a glagol myein = zaklopiti oči.
Kratkovidnost predstavlja poremećaj lomljenja zraka u oku, u kojem, kad je akomodacija opuštena, paralelno usmjereno svjetlo proizvodi sliku ispred mrežnice, umjesto na mrežnici kako je to kod normalnog oka.

Ljudi s kratkovidnošću jasno vide bliske objekte, ali se udaljeniji objekti vide zamućeno. Očna jabučica kod kratkovidnih je preduga ili je rožnica preizbočena, pa su slike fokusirane u staklovini, unutar oka, umjesto na mrežnici, u stražnjem dijelu oka. Oftalmolozi i optometristi ispravljaju miopiju najčešće nošenjem korektivnih leća kakve su naočalne ili kontaktne leće, a može se također ispraviti i laserskom kirurgijom kakva je LASIK. Korektivne leće imaju negativnu optičku jakost (konkavne su, „minus“), što kompenzira pozitivnu dioptriju kratkovidnog oka. U nekim slučajevima pacijenti s niskim stupnjem kratkovidnosti upotrebljavaju naočale koje umjesto klasičnih leća imaju površinu punu rupica širine jednog milimetra. One djeluju na principu smanjenja zamućenog kruga koji se stvara na mrežnici.

Simptomi koji uzrokuju kratkovidnost uključuju kombinaciju genetskih i okolišnih činioca. Kratkovidnost je puno češća kod visoko obrazovanih ljudi. Neke provedene studije govore u prilog tome da učenje i čitanje mogu pogoršati vid uz samu genetsku predispoziciju. Druge studije su pokazale da takav rad (čitanje, računalne igre) možda nije uzrok pogoršanja kratkovidnosti. S druge strane možemo zaključiti da je kratkovidnost određena nasljedstvom. Neki ljudi imaju povećan rizik od progresije kratkovidnosti pri utjecaju modernih okolišnih činilaca kao što su čitanje i rad na računalu.

S druge strane smatra se da kratkovidnost nije toliko genetski predisponirana, već reakcija na specifične okolišne činilace, ta reakcija je važna za nastup i progresiju kratkovidnosti. Uz rad na blizinu, izlaganje umjetnom svijetlu u djetinjstvu spada u okolišne činioce rizika za kratkovidnost. Ishrana i stres su također faktori rizika za nastanak kratkovidnosti.
Članak iz 2002. sugerira da kratkovidnost može biti uzrokovana prevelikom potrošnjom kruha u djetinjstvu i općenito ishranom bogatim ugljikohidratima što može dovesti do kroničnog povećanja produkcije inzulina. Razne druge komponente prehrane su odgovorne za doprinos kratkovidnosti.

Dalekovidnost (hyperopia) – daleki predmeti su u fokusu, a bliži predmeti su zamagljeni; ispravlja se plus konveksnim lećama
Dalekovidnost (grčka riječ "presbus", što znači "stara osoba") je stanje u kojem oko, kako starimo pokazuje progresivno smanjenje sposobnosti da se akomodira na objekte u neposrednoj blizini. Sinonimi za dalekovidnost su hipermetropija i hiperopija. Naziv hypermetropia sastavljen je od dvije riječi: hyper=preko, nad i metropia=gledanje po mjeri.

Točni mehanizmi nastanka dalekovidnosti nisu utvrđeni, međutim, većina istraživanja podupire teoriju gubitka elastičnosti kristalne leće, iako kao moguć uzrok, također se navode i promjene u zakrivljenosti leće, koje se objašnjavaju kontinuiranim rastom i gubitkom snage cilijarnog mišića (mišić koji savija i izoštrava leću).

Slično kao sijeda kosa i bore, dalekovidnost je simptom uzrokovan prirodnim tijekom starenja. Prvi simptomi (dolje navedeni) obično se najprije primjećuju oko 40 – 50 godine.

Sposobnost akomodacije na bliske predmete pada s godinama, od mogućnosti akomodacije s 20 dioptrija (mogućnost fokusiranja sa 50 mm) kod djeteta, do 10 dioptrija sa 25 godina (100 mm), te se spušta na 0.5 do 1 dioptrije sa 60 (sposobnost fokusiranja na 1-2 metra).

Dalekovidnost se rutinski ne liječi - ipak pokušaji u otkrivanju lijeka, daju naznake da bi liječenje ipak bilo moguće - jer gubitak sposobnosti akomodacije se korigira korektivnim lećama, naočalama ili kontaktnim lećama. U osoba s ostalim refraktornim problemima koriste se konveksne leće. Kod nekih slučajeva dodatak bifokalnih na postojeće leće daje zadovoljavajući rezultat.

Kako bi izbjegli upotrebu bifokalnih ili naočala za čitanje, neki ljudi se odluče za korištenje kontaktnih leća za ispravljanje vida na blizinu za jedno oko, a za drugo oko na daljinu, metodom „monovision“. Monovision ponekad iskrivi percepciju dubine.Također nema bifokalnih ili multifokalnih kontaktnih leća koje istodobno pokušavaju ispraviti vid i na blizinu i na daljinu sa istom lećom. Kontroverzno je da su vježbe oka navedene kao način kojim se može odgoditi početak prezbiopije, ali nema dokaza da djeluju.

Najmanje jedno objavljeno znanstveno istraživanje govori da uzimanje luteinskih nadomjestaka ili povećana količina luteina u dijeti rezultira poboljšanjem vidne točnosti, dok druge studije predlažu da nadomjesci luteina mogu usporiti starenje leće. Lutein se prirodno nalazi u objema lećama oka, te u makuli-centralnom području mrežnice.

Astigmatizam je učestali poremećaj vida uzrokovan nepravilno oblikovanom rožnicom. Svjetlosne zrake koje prolaze kroz takvu rožnicu lome se neravnomjerno, zbog čega nastaju 2 žarišne točke. Vid je mutan na svim udaljenostima, a slike predmeta su izobličene, poput onih u prostoriji sa šaljivim ogledalima.
Naziv astigmatizam je grčkog podrijetla i doslovno znači "bez točke". Astigmatizam je često nasljedan, iako čimbenici poput konstantnog rada pri lošim svjetlosnim uvjetima, ili mnogo rada na blizinu, mogu doprinjeti. S vremenom se stanje može pogoršati, makar je uglavnom stabilno čitavog života. 55% ljudi koji trebaju korekciju vida imaju neki stupanj astigmatizma. Simptomi uključuju škiljavost, povremene glavobolje i prenaprezanje očiju. U većini slučajeva, astigmatizam je praćen kratkovidnošću ili dalekovidnošću.

Stalan napor tijekom pokušaja akomodacije (prilagodbe) kako bi se stvorila jasna slika uzrokuje simptome slabosti i umora oka. Ovo osobito vrijedi u slučaju malih astigmatskih greški gdje je uspjeh akomodacije dobar pa se oko stimulira na jači napor. U većini slučajeva male greške ne uzrokuju nelagodu i prihvaćaju se kao prirodne. U ostalim slučajevima moguće je postojanje niza simptoma - glavobolje koje variraju od blage čeone boli do jake eksplozivne glavobolje te cijeli niz poremećaja kao sto su vrtoglavica, razdražljivost, umor.

Najteži simptomi viđaju se kod dalekovidnog astigmatizma kod kojeg je akomodacija osobito naglašena. Za razliku od kratkovidne osobe, astigmat škilji pri pogledu na blizinu i na daljinu. Kao i kratkovidni, astigmati pri čitanju često drže tekst blizu očiju.
Najčešći simptom astigmatizma je zamagljen vid. Kod blagih greški, osoba niti ne mora zamijetiti postojanje poremećaja. Veći stupanj astigmatizma može uzrokovati značajnije probleme s vidom. Djeca s većim stupnjem astigmatizma obično ne znaju da imaju zamagljen vid jer nikad nisu vidjela fokusiranu, jasnu sliku predmeta.

Neki od dodatnih simptoma astigmatizma:

- zamagljen vid pri pokušaju čitanja sitnih slova
- otežano čitanje
- dvoslike
- pojava nepostojećih slika
- nemogućnost gledanja bliskih i dalekih predmeta bez škiljenja
- djeca mogu imati problema s koncentriranjem na tiskane riječi i ravne linije, imati glavobolje, žaliti se na umor očiju

Presbyopia - "staračka dalekovidnost" je poremećaj akomodacije oka pri kojem nastaje nejasan vid na blizinu jer akomodacija oka nije dovoljno široka da bi stvorila jasnu sliku predmeta na udaljenostima kraćim od 1 m. Presbyopia je normalno stanje oka, udruženo s životnom dobi u kojoj opada moć akomodacije.
Presbyopia se pojavljuje poslije 40. godine života. Presbyopno oko na daljinu se ponaša kao i emetropno oko, ali kod predmeta koji se nalaze u blizini, zbog fiziološkog pada moći akomodacije, slika ne nastaje na mrežnici, već iza nje.

Uz mutan vid, javljaju se glavobolje i naprezanje očiju, te držanje materijala za čitanje daleko. Prvi simptomi koje većina ljudi primijeti su nemogućnost čitanja sitnog tiska, osobito u uvjetima smanjenog svijetla, umaranje očiju kod dužeg čitanja, nejasan vid na blizinu ili trenutna zamagljenost kod promjena različitih udaljenosti na kojima gledamo.

Mnogi napredni prezbiopi se žale da su im ruke postale „prekratke“ za čitanje na odgovarajućoj udaljenosti. Kao i ostale smetnje akomodacije, tako se i dalekovidnost, kod izloženosti sunčevoj svjetlosti manje uočava. To je rezultat suženja zjenice. Kao i kod ostalih leća, povećanjem omjera žarišne udaljenosti i otvora leće, dolazi do smanjenja stupnja zamućenosti nefokusiranih predmeta, te se time postiže oštrina slike.

Zapaženo je, da ljudi određenih zanimanja, te oni s miotičnom zjenicom kasnije zatraže pomoć kod prezbiopije. Uglavnom su to poljoprivrednici i ljudi koji rade kod kuće, oni korekciju zatraže kasnije, dok radnici u uslužnim djelatnostima i građevinari, traže korekciju vida ranije. 

Pojedine životne navike, zanimanja i interesi mogu pomoći pri odabiru naočalne leće ili anti-refleksnog sloja. Donosimo nekoliko opcija koji će pomoći u odabiru naočalnih leća: 

ZANIMANJE ILI NAVIKA PREPORUKA NAOČALNIH LEĆA
Urar ili stalni rad na udaljenosti za čitanje Jednojakosne naočalne leće s većom dioptrijom od radnih naočala, dinamičke naočale za čitanje ili radne naočale
Stolar, bravar, obrtnik  Radne naočale za rad u zatvorenom prostoru, progresivne naočalne leće za rad na otvorenom
Vozač
Kontrastne naočalne leće, progresivne leće s anti-refleksnim slojem, polarizirane naočalne leće, DriveWear naočalne leće za vožnju
Stomatolog, kozmetičar/kozmetičarka, frizer Radne naočale za rad u zatvorenom, progresivne naočalne leće za rad na otvorenom prostoru
Arhitekt Radne naočale za rad u zatvorenom, progresivne naočalne leće za rad na otvorenom prostoru
Recepcionist, uredski zaposlenik  Leće za smanjenje naprezanja (ne za staračku dalekovidnost), radne naočale za rad u zatvorenom; progresivne naočalne leće za rad na otvorenom
Učitelj Leće za smanjenje naprezanja (ne za staračku dalekovidnost), radne naočale za rad u zatvorenom; progresivne naočalne leće za rad na otvorenom
Rad na računalu Radne naočale, leće za smanjenje naprezanja, anti-refleksni sloj, raspon bojanih naočalnih leća Office
Noćna vožnja Kontrastne leće, progresivne naočalne leće, anti-refleksni sloj
Boravak na otvorenom Sunčane naočale s dioptrijom i UV filtrom, fotoosjetljive naočalne leće
Aktivno bavljenje sportom Polarizirane naočalne leće, PNX 1.53 indeks loma
Ribolov i vodeni sportovi Polarizirane naočalne leće, anti-refleksni sloj
Skijanje Polarizirane naočalne leće, fotoosjetljive naočalne leće, posebne sunčane naočale ili maska
Streljaštvo Naočalne leće sa žutim kontrastnim slojem
Čitanje Dinamičke naočale za čitanje, radne naočale
Gledanje TV-a Anti-refleksni sloj
Kuhanje Super Hi-Vision ili Hi-Vision LongLife anti-refleksni sloj
Oči osjetljive na svjetlost Zatamnjene naočalne leće, UV filter, fotoosjetljive naočalne leće
Suhe/umorne oči/glavobolja

Leće za smanjenje naprezanja, anti-refleksni sloj

Naslovna Vodič za odabir naočalnih leća
Scroll To Top